06.09.2010. | Berlin (Njemačka)

Dogovor partnera koalicije desnog centra kancelarke Angele MERKEL postignut je nakon maratonske sjednice o toj temi koja je trajala gotovo 12 sati te nakon višemjesečnih natezanja političara i industrijskih čelnika. Prema dogovoru, 17 aktivnih nuklearnih elektrana u Njemačkoj imat će različit tretman: one najstarije, njih sedam, dobit će osam dodatnih godina, a ostalih deset, izgrađenih nakon 1980., dodatnih 14 godina, prenosi HRT. 
Dogovor još mora potvrditi parlament, a prepreku bi mogao predstavljati i Bruxelles koji ima ovlasti sankcionirati svaku odluku koja bi povećavala proizvodnju nuklearnog otpada. Na sastanku je dogovoreno i uvođenje godišnjeg poreza na nuklearno gorivo, a od industrije se očekuje i da pridonese razvoju obnovljive energije. Ispred vladine zgrade u kojoj je održan sastanak okupile su se stotine ljudi prosvjedujući zbog produljenja rada nuklearnih elektrana, prenosi HINA. Također, mnogobrojni protivnici nuklearne energije u Njemačkoj zbog najnovije odluke vlade kancelarke Merkel već su najavili masovne prosvjede.
Glavne oporbene stranke, kao i udruge za zaštitu okoliša, odmah su kritizirale dogovor. Istraživanja javnog mišljenja pokazuju da je većina Nijemaca protiv nuklearnih elektrana.
Prijašnja vlada planirala je postupno do 2021. zatvoriti sve elektrane na nuklearno gorivo, ali sadašnja vlada kancelarke Merkel već je u svom izbornom programu 2005. godine najavila da će razmisliti o produljenju tog roka kako bi se omogućila zamjena nuklearne energije obnovljivom. (A.H.)

I energetika-net.hr

 

Do 2020. u Hrvatskoj je predviđena izgradnja energetskih postrojenja iz obnovljivih izvora ukupno vrijednih 3 milijarde eura

Končar je, nakon godinu i pol uspješnog rada prototipa vjetroelektrane na lokaciji Pometeno brdo, odlučio krenuti u gradnju vjetroelektrane, prve koja će biti većinski proizvod domaćih proizvođača. Končar se u ovom poslu pojavljuje i kao investitor i kao proizvođač opreme.

Do 2020. u Hrvatskoj je predviđena izgradnja energetskih postrojenja iz obnovljivih izvora ukupno vrijednih 3 milijarde eura, a u sustavu poticanja trenutačno su registrirane četiri vjetroelektrane među kojima i Konačarev prototip vjetroagregata.

Izašao je novi broj časopisa, EGE 3/2010 koji, kao što je uobičajeno, donosi brojne zanimljive teme. Tako se u intervjuu u ovom broju Ivan BOBOVČAN, dipl. ing, direktor Siemensovog Odjela za proizvodnju energije iz fosilnih goriva i obnovljive izvore osvrnuo na brojne Siemensove projekte u Hrvatskoj i zemljama u okruženju, ali i projekte obnovljivih izvora, a posebice vjetroelektrana. Uz to, dan je i prikaz pet godina rada Hrvatske akreditacijske agencije i 12 godina akreditacije u Hrvatskoj, ali i kraći osvrt na novi Pravilnik o stručnom osposobljavanju i provjeri znanja za upravljanje i rukovanje energetskim postrojenjima (NN 70/2010) te pokazano zašto je održivi razvoj imperativ budućnosti. Isto tako, prikazano je i kako se mijenjala potrošnja energije u Hrvatskoj u razdoblju 1945. - 2008. godine te kako padaline djeluju na elektroenergetski sustav i kako kriza utječe na elektroenergetiku. Tu su i novosti u propisima iz područja opreme pod tlakom (uz podroban prikaz 7. hrvatskog seminara o tlačnoj opremi), osvrt na promjene europske Direktive o energetskim značajkama zgada (2002/91/EZ) i na energetsku certifikaciju zgrada. Također je prikazano što je to 'sigurna formula za trovanje' pri postavljanju i radu plinskih uređaja i zašto izdavanje stručnog nalaza o dimnjaku nije posao nadzornog inženjera. Naravno, kao što je uobičajeno, brojni članci su posvećeni obnovljivim izvorima energije, u sklopu serijala o vodoopskrbi hrvatskih gradova u ovom je broju prikazana vodoopskrba u Osijeku, a prikazano je i stanje nuklearne energetike u svijetu 2009. godine.
U svakom slučaju, obilje zanimljivog stručnog štiva za ljetni odmor! (B.L.)

I energetika-net.hr